Spisak saradnika na odeljenju:
Prof. dr Nikola Tucić, akademik
IBISS
Dr Miloš Kalezić, naučni savetenik
IBISS
Dr Branka Tucić, naučni savetenik
IBISS
Dr Georg Džukić, naučni savetenik
IBISS
Dr Aleksej Tarasjev, viši naučni saradnik
IBISS
Dr Jelka Crnobrnja-Isailović, viši naučni saradnik
IBISS
Dr Ljiljana Tomović, naučni saradnik
IBISS
Dr Katarina Ljubisavljević, naučni saradnik
IBISS
Dr Darka Šešlija, naučni saradnik
IBISS
Dr Goran Živanović, naučni saradnik
IBISS
Dr Miroljub Milenković, naučni saradnik
IBISS
Dr Stevan Avramov, naučni saradnik
IBISS
Dr Danijela Miljković, istraživač saradnik
IBISS
Dr Tanja Vukov, istraživač saradnik
IBISS
Mr Nataša Barišić-Klisarić, istraživač saradnik
IBISS
Mr Nataša Tomašević Kolarov, istraživač saradnik
IBISS
Ana Vuleta, istraživač saradnik
IBISS
Milena Cvijanović (Furtula), istraživač saradnik
IBISS
Delatnost odeljenja:
Odeljenje za evolucionu biologiju je osnovano 1991. godine, u skladu sa nastojanjem za suštinsko objedinjavanje različitih istraživačkih programa vezanim za evoluciju i korišćenjem novih biohemijskih, molekularno bioloških, kvantitativno genetičkih, ekoloških kao i varijaciono statističkih metoda koji bi omogućili nove poglede na različite aspekte procesa specijacije. Ovo je objedinilo, unutar jedinstvenog istraživačkog projekta – « Populaciono-biološki aspekti procesa specijacije», dve grupe istraživača iz Instituta i Biološkog fakulteta: populaciono genetičku i populaciono ekološku grupu tadašnjeg Odeljenja za genetiku i grupe za taksonomiju i biogeografiju iz Odeljenja za taksonomiju, biogeografiju i organsku evoluciju koje je ranije postojalo u Institutu.
Osim unutar bioloških nauka, evoluciona biologija daje teorijski okvir za interpretaciju svih bioloških fenomena – od gena do ekosistema - osnovni cilj istraživanja u Odeljenju su analize elemenata populacione strukture unutar različitih biljnih i životinjskih taksona. Odeljenje nastoji da ispuni ove ciljeve kroz istraživanja brojnih subjekata savremenih evolucionih interesa kao što su: morfološki, fiziološki i odgovori karakteristika životne istorije na fluktuirajuće sredinske uslove (npr. fenotipska plastičnost), odnosi razvojne stabilnosti i fitnesa, genetički i morfološki aspekti populacione divergencije kod biljaka i životinja, evolucija životnih istorija i ekološki važnih morfoloških i fizioloških karakteristika, genetičke osnove preferencije staništa u heterogenim sredinama, uticaj hetrohronije (npr. pedomorfoze) na morfološke osobine i karakteristike životne istorije, faunistička i biogeografska istraživanja različitih grupa beskičmenjaka i kičmenjaka, uključujući i njihovu filogeniju, filogeografiju i različite aspekte zaštite i očuvanja grupa.
Empirijska istraživanja organizacije genetičkih i fenotipskih varijacija na različitim nivoima genetičke hijerarhije (npr. porodice, populacije, vrste) se vrše u laboratorijskim (Acanthoscelidesobtectus, Drosophilaspp.) i prirodnim populacijama (biljke: npr. Irispumila, Piceaomorika, Lamiumspp., Robiniapseudoacacia; vodozemci i gmizavci: npr. Triturus spp., Mesotriton sp. i Lissotriton sp., Salamandra sp.,Bombina spp., Bufo bufo, Rana temporaria, Pelobates spp., Testudo spp., Cyrtopodion kotschyi, Ablepharus sp. Algyroides nigropunctatus, Podarcis spp., Lacerta spp., Dalmatolacerta spp, Dinarolacerta spp., Darevskiapraticola, Zootoca vivipara, Eryx jaculus, Dolichophis caspius, Elaphe quatuorlineata, Natrix spp., Platyceps najadum, Vipera spp.) čija je populacina struktura već procenjena ili na prirodnim populacijama koje još nisu eksperimentalno proučene. Faunistička i biogeografska istraživanja obuhvataju različite taksone beskičmenjaka i kičmenjaka (Insecta, Amphibia, Reptilia and Mammalia).














