SearchSearch
Navigacija
Navigacija
petak, 19 januar 2024 11:40

dr Vesna Martinović

Fiziologija i molekularna biologija biljaka obuhvataju izučavanja mehanizama koji leže u osnovi rastenja i razvića biljaka, morfogeneze biljaka in vitro (organogeneze, somatske embriogeneze, androgeneze), sinteze i akumulacije specijalizovanih metabolita, odgovora biljaka na različite vrste stresora, kao i alelopatskih odnosa među biljkama.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Svetlana Dinić

OBRAZOVANJE
2006 - Doktor bioloških nauka, Biološki fakultet (BF), Univerzitet u Beogradu (UB)
2000 - Magistar bioloških nauka, BF, UB
1997 - Diplomirani molekularni biolog i fiziolog, BF, UB

ISTRAŽIVAČKO ISKUTVO

2017 - Naučni savetnik, Odeljenje za molekularnu biologiju (OMB), IBISS, UB
2012 - 2017 - Viši naučni saradnik, OMB, IBISS, UB
2007 - 2012 - Naučni saradnik, OMB, IBISS, UB
2001 - 2007 - Istraživač saradnik, OMB, IBISS, UB
1998 - 2000 - Stipendista Ministarstva za nauku i tehnologiju, Republika Srbija (RS)

OBLAST NAUČNOG INTERESOVANJA
Prirodne supstance kao potencijalni suplementi/terapeutici u prevenciji i lečenju dijabetesa i pratećih komplikacija; Epigenetička regulacija ekspresije gena i ciljana metilacija odabranih genskih lokusa - mehanizmi metilacije/demetilacije DNK i njihova veza sa izmenjenim signalnim putevima u patogenezi dijabetesa i kancera; Nutriepigenetika i nutriepigenomika.

PROJEKTI
Nacionalni:
2020- Program rada IBISS-a (evid. br. 451-03-66/2024-03/200007), Ministarstvo prosvete, tehnološkog razvoja i inovacija, RS
2011 - 2019 - Broj projekta OI173020, Ministarstvo za istraživanje i tehnološki razvoj, RS
2006 - 2010 - Broj projekta #143002B, Ministarstvo za nauku i zaštitu životne sredine, RS
2002 - 2006 - Broj projekta #1722, Ministarstvo za nauku, tehnologiju i razvoj, RS
Međunarodni:
2024 - 2027 - Projekat: Strengthening Translational Research for Improved Metabolic Health (STRIMHealth) (Twining poziv HORIZON-WIDERA-2023, HORIZONT EVROPA, Evropskа komisija)
2014 - 2019 - Projekat: Managing the effects of multiple stressors on aquatic ecosystems under water scarcity (Globaqua) (Sedmi okvirni program Evropske komisije; Br. 603629-ENV-2013-6.2.1)
2011 - 2024 - Učesnik 5 COST akcija (TD0905, FA1201, CA16112 (MC član), CA15219 (MC zamenik), CA21113).

NAUČNA DRUŠTVA
- Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS) - potpredsednik Upravnog odbora
- Srpsko biohemijsko društvo (SBD) - član Odbora za više kurseve i doktorske studije
- Srpsko društvo za proteomiku (SePA) - član Osnivačkog odbora; član Upravnog odbora (2015 - 2019)
- Srpsko biološko društvo

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Nevena Grdović

Obrazovanje:
• 1998 Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Odsek za molekularnu biologiju i fiziologiju: Prosečna ocena: 9.36/10. Diplomski rad „Analiza procesa adaptacije pasuljevog žiška (Acanthoscelides obtectus Say) na novog domaćina“
• 2002 Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Magistarski rad: „Karakterizacija endonukleaze vezane za jedarni matriks hepatocita pacova“
• 2007 Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Doktorska disertacija: „Funkcionalna karakterizacija endonukleaze jedarnog matriksa ćelija jetre pacova”

Naučna zvanja:
• 1998: Stipendista Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije
• 2002: Istraživač saradnik
• 2008: Naučni saradnik
• 2013: Viši naučni saradnik
• 2020: Naučni savetnik

Istraživačko interesovanje:
• Dijabetes (T1D i T2D) uključujući patofiziološke mehanizme u osnovi nastanka dijabetesa i dijabetičnih komplikacija; Epigenetičke promene, posebno promene u metilaciji/demetilaciji DNK i njihov uticaj na ekspresiju gena koji su važni za razvoj dijabetesa, fibroproliferativnih bolesti i karcinoma. Nova istraživanja obuhvataju ciljanu metilaciju određenih genskih lokusa sa ciljem promene fenotipa ćelija.

Učešće na projektima:
Nacionalni projekti: Program rada IBISS-a finansira Ministarstvo prosvete, tehnološkog razvoja i inovacija, Republike Srbije (2020-), ugovor broj 451-03-66/2024-03/ 200007; OI173020 Ministarstva za istraživanje i tehnološki razvoj Republike Srbije (2011 - 2019); #143002B Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije (2006 - 2010); #1722 Ministarstva za nauku, tehnologiju i razvoj Republike Srbije (2002 – 2006).
Međunarodni projekti i saradnje: Globaqua - European Communities 7th Framework Programme Funding [603629-ENV-2013-6.2.1-Globaqua]. (2014. – 2019); Učešće i koordinacija međunarodne saradnje sa dr Ludwig Wagner, Medical University of Vienna, Austria; dr Talin Barisani-Asenbauer, Center for Pathophysiology, Infectiology & Immunology, Vienna, Austria; dr Tomasz Jurkowski, Institute for Biochemistry, University of Stuttgart, Germany; COST akcije: TD0905 (2010-2014), CA15219 (2016-2020), CA16119 (2017-2021).

Članstva u naučnim društvima:
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju
• Srpsko biohemijsko društvo - član Odbora za stipendije (2014 – 2017) i član Naučnog odbora Konferencije Srpskog biohemijskog društva (od III do VII Konferencije)
• Srpsko društvo za proteomiku (SePA)
• Srpsko biološko društvo

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Ekotoksikologija proučava toksične efekte koji se javljaju kao posledica delovanja hemikalija na životnu sredinu. Toksični efekti se proučavaju na nivou molekula, ćelija, tkiva, organa, pojedinačnih organizama, populacija ili ekosistema.

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Mirjana Mihailović

Diplomirala 1996. godine; magistrirala 1998. godine i doktorirala 2004. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nakon diplomiranja angažovana kao stipendista resornog ministartva za nauku na Odeljenjnu za molekularnu biologiju Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, a od 1998. godine zaposlena na istom odeljenju. Naučni savetnik Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ od 2011. godine.

Naučni interes: Signalni molekuli i molekularni mehanizmi koji kontrolišu regeneraciju beta-ćelija pankreasa i novi pristupi u sprečavanju disfunkcije beta ćelija; Međusobna interakcija genetičkih i epigenetičkih faktora u izmenjenim signalnim putevima u dijabetesu; Oksidativni stres i inflamacija u patogenezi i progresiji dijabetesa i komplikacija povezanih sa tom bolešću; Molekularni mehanizama dejstava prirodnih supstanci (biljni ekstrakti, gljive, probiotici) i dijeteskih suplemenata kao potencijanih terapeutika u cilju sprečavanja destrukcije β-ćelija pankreasa i progresije dijabetesa i oštećenja u dijabetesu; Biomonitoring-uloga biomarkera u proceni stepen kontaminacije vodenih organizama u prisustvu ksenobiotika.

Članstva u naučnim društvima:
Srpsko biološko društvo
Srpsko društvo za molekularnu biologiju
Srpsko biohemijsko društvo
Srpsko udruženje za proteomiku

Učešće na 16 nacionalnih i međunarodnih projekata i poziva.

Od 2007. godine angažovana kao predavač na doktorskim studijama “Molekularne biologije“ (predmeti: Proteomika i Epigenetika) čiji su nosioci Biološki fakultet u Beogradu, Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković“ i Institut za molekularnu biologiju i genetsko inženjerstvo.

Komentor i/ili član komisuje za odbranu 7 doktroskih disertacija, 1 master i 2 diplomska rada.
Recenzent u preko 30 međunarodnih i nancionalnih časopisa, kao i međunrodnih projekata.

Biomonitoring je proces sistematskog posmatranja, merenja i analize fizioloških, biohemijskih, molekularnih i genetskih odgovora živih organizama na promene u životnoj sredini, koji pruža kvalitativne ili kvantitativne informacije o stanju životne sredine, i uključuje korišćenje različitih bioindikatora, biomonitora, bioakumulatora i biomarkera.

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Marijana Stojanović

Obrazovanje: Univerzitet u Beogradu, Hemijski fakultet – 1996. Diplomirani biohemičar; 2000. Magistar biohemije (oblast imunohemija); 2009. Doktor biohmijskih nauka (oblast imunologija)

Karijera i oblast naučnog interesovanja: Dr Marijana Stojanović je naučno-istraživački rad započela u Centru za imunološka istraživanja „Branislav Janković“, Beograd, gde je ušla u istraživanja u oblasti imunologije (1997-1998.). Naučni rad je nastavila u Institutu za virusologiju, vakcine i serume "Torlak" u Beogradu (1998-2023.), gde je stekla značajno istraživačko iskustvo u oblasti imunologije i vakcinologije. Tokom tog perioda, njen rad je dominantno bio usmeren na istraživanja uticaja faktora poput adjuvanasa, imunomodulatora i rute imunizacije, na karakteristike imunskog odgovora u kontekstu vakcinacije, autoimunskih bolesti (npr. antifosfolipidni sindrom) i inflamatornih stanja (npr. okularna hlamidijalna infekcija, inflamatorne bolesti creva). Dr Stojanović je na animalnim modelima ispitivala i mogućnosti modulacije kinetike i intenziteta inflamatornih bolesti primenom imunomodulatora koji deluju na nivou sistema urođene imunosti. Pored toga, intenzivno se bavila karakterizacijom i validacijom monoklonskih antitela u cilju njihove primene, kao zamene antisruma, u slučajevima kada postoji sumnja na intoksikaciju tetanus toksinom. Tokom rada, dr Stojanović je uspostavila, implementirala, validirala i standardizovala različite biološke testove za određivanje specifičnih parametara imunskog odgovora. Od 2023. godine radi u Odeljenju za molekularnu biologiju Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, gde je dominantno fokusirana na istraživanje imunoloških aspekata bitnih za ublažavanje simptoma dijabetesa tipa 1.

Članstva u naučnim udruženjima: Biohemijsko društvo Srbije, Društvo imunologa Srbije, Srpsko društvo za molekularnu biologiju

Biomonitoring je proces sistematskog posmatranja, merenja i analize fizioloških, biohemijskih, molekularnih i genetskih odgovora živih organizama na promene u životnoj sredini, koji pruža kvalitativne ili kvantitativne informacije o stanju životne sredine, i uključuje korišćenje različitih bioindikatora, biomonitora, bioakumulatora i biomarkera.

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Marija Đorđević

Obrazovanje:
2023 - Doktor bioloških nauka, Biološki fakultet (BF), Univerzitet u Beogradu (UB).
Naslov teze: "Transdiferencijacija alfa ćelija pankreasa miša u ćelije koje proizvode insulin ciljanom metilacijom DNK primenom Epi-CRISPR sistema”
2014 - Master biolog, modul: molekularna biologija eukariota, BF, UB
2013 - Diplomirani biolog, studijski program: molekularna biologija i fiziologija, BF, UB

Istraživačka interesovanja:
Fokus mog naučnoistraživačkog rada je najvećim delom usmeren ka ispitivanju uloge epigenetičkih mehanizama koji utiču na promenu identiteta endokrinih ćelija pankreasa kao i primeni sintetičkog epigenetičkog alata (modifikofanog CRISPR/dCas9 sistema) u cilju reprogramiranja ćelija kao potencijalnog pristupa u terapiji dijabetesa.

Učešće na projektima:
Nacionalni projekti: Program rada IBISS-a finansiran od strane Ministarstva prosvete, tehnološkog razvoja i inovacija, Republike Srbije (2020-), ugovor broj 451-03-66/2024-03/200007; OI173020 Ministarstva za istraživanje i tehnološki razvoj Republike Srbije (2011 - 2019).
Međunarodni projekti: COST akcije - CA21113 (2022/2026); CA18127 (2019/2023); CA16112 (2017/2021); CA16119 (2017/2021); EFSD: Transdifferentiation of pancreatic alpha to beta cells via targeted epigenome editing using Epi-CRISPRs directed DNA methylation” (2015/2016); Globaqua - European Communities 7th Framework Programme Funding [603629-ENV-2013-6.2.1-Globaqua], (2014. – 2019).

Nagrada:

2024 - nagrada Fondacije „Goran Ljubijankić“ za najbolju doktorsku disertaciju iz oblasti molekularne biologije odbranjene u toku 2023. godine.

Članstvo:
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju
• Srpsko biološko društvo
• Biohemijsko društvo Srbije

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Jovana Rajić

OBRAZOVANJE
2020 - Doktor bioloških nauka, modul: Molekularna biologija eukariota, Biološki fakultet (BF), Univerzitet u Beogradu (UB)
2014 - Master biolog, modul: Humana molekularna biologija, BF, UB
2013 - Diplomirani biolog, studijski program: Molekularna biologija i fiziologija, BF, UB

ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO
2015 - Istraživač pripravnik, Odeljenje za molekularnu biologiju, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, UB (IBISS)
2018 - Istraživač saradnik, Odeljenje za molekularnu biologiju, IBISS
2021 - Naučni saradnik, Odeljenje za molekularnu biologiju, IBISS

OBLAST NAUČNOG INTERESOVANJA
• Epigenetička i transkripciona regulacija ekspresije gena povezanih sa nastankom i progresijom dijabetesa
• Fenomen epitelno-mezenhimske tranzicije u različitim fiziološkim i patofiziološkim procesima
• Epigenetička regulacija ekspresije gena uključenih u diferencijaciju i transdiferencijaciju ćelija
• Terapijski pristupi bazirani na modulaciji epigenetičkih obrazaca

ČLANSTVA
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju
• Srpsko biološko društvo
• Biohemijsko društvo Srbije

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Jelena Arambašić Jovanović

Оbrazovanje:
• 2011: Doktor bioloških nauka, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Doktorska disertacija: "Molekularni mehanizmi indukcije ekspresije gena za haptoglobin u ćelijama jetre pacova tokom eksperimentalno izazvanog dijabetesa"
• 2003: Diplomirani molekularni biolog i fiziolog (9.11/10), Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Naučna zvanja:
• 2022: Naučni savetnik
• 2017: Viši naučni saradnik
• 2012: Naučni saradnik
• 2008: Istraživač saradnik
• 2003: Asistent u Odeljenju za molekularnu biologiju IBISS-a

Istraživačko interesovanje:
• Proučavanje dijabetesa, najčešće hronične bolesti današnjice, sa posebnim interesovanjem za integrativne i nutritivne terapije za prevenciju i lečenje dijabetesa i komplikacija povezanih sa dijabetesom; Ispitivanje uloge epigenetičkih mehanizama koji utiču na promenu identiteta endokrinih ćelija pankreasa primenom sintetičkog epigenetičkog alata (modifikofanog CRISPR/dCas9 sistema) u cilju reprogramiranja alfa ćelija pankreasa u ćelije slične beta ćelijama koje imaju sposobnost produkcije i sekrecije insulina što u budućnosti može predstavljati novu platformu za kliničku upotrebu u terapiji dijabetesa.

Učešće na projektima:
Nacionalni projekti: Program rada IBISS-a finansiran od strane Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije, broj ugovora 451-03-47/2023-01/ 200007 (2023), broj ugovora 451-03-9/2021-14/200007 (2020-2022); OI173020 Ministarstva za istraživanje i tehnološki razvoj Republike Srbije (2011 - 2019); OI143002B Ministarstva za nauku i zaštitu životne sredine Republike Srbije (2006 - 2010); OI1722 Ministarstva za nauku, tehnološki razvoj Republike Srbije (2001 - 2005).
Međunarodni projekti i saradnje: Bilateralni projekat između Crne Gore i Srbije (2016 - 2018) finansiran od obe zemlje učesnice; Globaqua - European Communities 7th Framework Programme Funding finansiran pod ugovorom No. 603629-ENV-2013-6.2.1-Globaqua (2014-2019); Učešće i koordinacija međunarodne saradnje sa dr Tomasz Jurkowski, Institute for Biochemistry, University of Stuttgart, Germany („Transdifferentiation of pancreatic alpha to beta cells via targeted epigenome editing using Epi-CRISPRs directed DNA methylation", European Foundation for the Study of Diabetes-EFSD); COST: Epigenetics - Bench to Bedside (TD0905, 2010-2014).

Članstva u naučnim društvima:
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju
• Biohemijsko društvo Srbije
• Srpsko biološko društvo

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Ilijana Grigorov

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.

Redoks biologija se bavi proučavanjem svih aspekata biologije koji su posredovani ili pod uticajem biohemijskih procesa redukcije i oksidacije. Redoks homeostaza je ključna za osnovne životne funkcije, kao što su metabolizam i disanje, i njeno narušavanje rezultira nastankom bolesti i starenjem.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Anja Tolić

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Epigenetika proučava promene ekspresije gena koje ne uključuju promene sekvence molekula DNK, načine njihovog prenošenja (transmisije) i transgeneracijskog održavanja. Istraživači sa iz Iinstituta proučavaju mehanizme stabilnog održavanja ekspresije pojedinih gena (mehanizmi promene metilacionog obrasca DNK) kao i mogućnost izmene epigenetičkih obeležja u terapijske svrhe korišćenjem CRISPR/Cas9 fuzionisanih konstrukata. Posebna, pažnja je posvećena proučavanju epigenetičkih mehanizama u dijabetesu i trostruko negativnom karcinomu dojke.

Strana 33 od 41
Obaveštenje o kolačićima

IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.