Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" je jedan od suizdavača časopisa Archives of Biological Sciences, organ Srpskog biološkog društva. Časopis je osonovan 1949. godine pod nazivom „Arhiv bioloških nauka". Osnivač časopisa i prvi glavni i odgovorni urednik bio je akademik Siniša Stanković. Od 1987. godine časopis izlazi na engleskom jeziku. U 1993. godini menja naziv u „Archives of Biological Sciences" i pod tim imenom izlazi i danas.
„Archives of Biological Sciences" je multidisciplinarni časopis koji objavljuje radove iz različitih disciplina biologije, uključujući molekularnu biologiju, biohemiju, fiziologiju, ekologiju i beomedicinska istraživanja. Časopis izlazi četiri puta godišnje, a od 2002. godine dostupan je i u elektronskom obliku. Časopis je indeksiran u nekoliko svetskih indeksnih baza naučnih časopisa, a 2008. godine je priključen SCI listu listu (Science Citation Index – Thomson Reuters). Za 2017. godinu, prema Izveštaju o citiranosti "Journal Citation Report for 2020", ostvario je faktor uticajnosti (Impact Factor) 0.956.
Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" je jedan od suizdavača časopisa Water Research and Management koga izdaje Srpsko društvo za zaštitu voda. Ovaj časopis osnovan je 2011. godine sa idejom da se ustanovi platforma za razmenu informacija iz svih oblasti istraživanja voda, kao i da se ostvari bolja veza između nauke i sistema upravljanja vodama. Pored Instituta, suizdavači časopisa su i Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi” i Međunarodno udruženje preduzeća koja se bave vodosnabdevanjem (The International Association of Water Supply Companies in the Danube River Catchment Area - IAWD). Časopis izlazi četiri puta godišnje. Redakcioni odbor trenutno radi na uključivanju WRM u više indeksnih baza.
Odeljenje za genetiku populacija i ekogenotoksikologiju se razvilo iz Odeljenja za genetiku, koje je bilo jedno od dva odeljenja Biološkog instituta u trenutku njegovog osnivanja 1947. godine.
Fokus istraživanja predstavljaju fenomeni vezani za dinamiku promena genetičke strukture populacija i evolucione procese, pretežno na vrstama roda Drosophila, koje su zbog svoje biologije izuzetno pogodan, opšte prihvaćen i intenzivno korišćen model-sistem. Istraživanja na ovom model-sistemu su kod nas započela 60ih godina prošlog veka, a Odeljenje za genetiku populacija i ekogenotoksikologiju je, u tesnoj saradnji sa Katedrom za genetiku i evoluciju Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, jedina istraživačka “drozofila laboratorija” u regionu.
Osnovni pravci istraživanja su:
Istraživački tim Odeljenja za hidroekologiju i zaštitu voda proučava ekologiju vodenih organizama – fitoplanktona, fitobentosa, akvatičnih makrofita, makroinvertebrata, riba i vodozemaca. Aktivnosti odeljenlja uključuju izučavanje biodiverziteta, taksonomije, ugroženih vodenih vrsta, parazita riba, alohtonih i invazivnih vrsta, kao i praćenje specifičnih fizioloških, biohemijskih i molekularnih biomarkera u cilju procene promena u kvalitetu životne sredine.
Članovi tima, svojim aktivnostima, doprinose procesu primene Direktive o vodama Evropske unije u Srbiji, na Balkanu i zemljama dunavskog sliva. U skladu sa tim, izvršena je tipologija površinskih kopnenih voda, a članovi tima rade i na definisanju referentnih uslova i referentnih lokaliteta, što je preduslov za uspostavljanje sistema procene ekološkog statusa akvatičnih ekosistema. Na osnovu bioloških elemenata, pre svega vodenih makrobeskičmenjaka, izvršena je korekcija originalnih granica ekoregiona, kao i podela teritorije Srbije na hidro-faunističke podoblasti.
U okviru Odeljenja obavljaju se ihtiološka istraživanja, vrši se prikaz ihtiofaune u pogledu ekoloških i biogeografskih karakteristika. Izučava se i parazitofauna slatkovodnih riba; uticaj stepena inficiranosti parazitima na zdravstveno stanje riba.
Članovi tima takođe rade na proučavanju aktivnosti antioksidativnih enzima i ekspresiji proteina CYP1A kao indikatora stresa u akvatičnim ekosistemima.
Od 2005. Odeljenje uspešno učestvuje u proveri kvaliteta rada laboratorije (bentosni makroinvertebrati), kako bi laboratorija imala status referentne za pristup Međunarodnoj monitoring mreži (TNMN) zemalja Dunavskog sliva.
U saradnji sa kolegama iz podunavskih zemalja, u okviru aktivnostii Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR), članovi našeg tima učestvuju u multidisciplinarnim istraživanjima Dunava i njegovih pritoka, sa ciljem obezbeđivanja visoko uporedive i pouzdane informacije o kvalitetu vode, trofičkog statusa, očuvanja biodiverziteta i praćenju statusa ugroženih vrsta. Članovi tima učestvovali su u nekoliko međunarodnih ekspedicija:
(2001) Prvo zajedničko istraživanje Dunava (JDS 1) - u organizaciji Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR), sa ciljem da se dobiju visoko uporedive i pouzdane informacije o kvalitetu vode duž čitavog toka reke Dunav (članovi tima su učestvovali u istraživanju dela toka kroz Srbiju),
(2001) Međunarodno istraživanje Tise - u organizaciji Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR), sa ciljem da se dobiju visoko uporedive i pouzdane informacije o kvalitetu vode duž čitavog toka reke,
(2004) AquaTerra istraživanje Dunava - projekat podržan od strane EC FP6 projekta AquaTerra - istraživanje je obuhvatilo deo toka Dunava od Beča do Vidina/Kalafata (rumunsko-bugarski deo toka),
(2007) Drugo zajedničko istraživanje Dunava (JDS 2) - u organizaciji Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR), Evropske komisije i podunavskih zemalja sa ciljem da se dobiju visoko uporedive i pouzdane informacije o kvalitetu vode duž čitavog toka reke Dunav i
(2013) Treće zajedničko istraživanje Dunava (JDS 3) - u organizaciji Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR), Evropske komisije i podunavskih zemalja sa ciljem da se dobiju visoko uporedive i pouzdane informacije o kvalitetu vode duž čitavog toka reke Dunav.
Sa ciljem procene statusa, izrade metodologije procene rizika i definisanja mera suzbijanja vodenih invazija, formirana je AISSIC (Allochthonous Invasive Species of the Southern Invasion Corridor) baza podataka o alohtonim invazivnim vrstama dunavskog sliva, kao razultat rada članova tima.
Tim ostvaruje uspešnu saradnju sa nacionalnim i međunarodnim institucijama koje se bave istom, ili sličnom problematikom: Međunarodna komisija za zaštitu reke Dunav (International Commission for the Protection of the Danube River - ICPDR); Međunarodne komisije za sliv reke Save; Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi" (Beograd, Srbija); Institut Jožef Štefan (Ljubljana, Slovenija); Univerzitet u Skoplju (Makedonija); Univerzitet u Zagrebu (Hrvatska); Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije; Centar za ekološka istraživanja Mađarske Akademije Nauka; Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu; Institut za biologiju mora (Kotor, Crna Gora); Institut za životnu sredinu (Kos, Slovačka); Sankt-Petersburg State Universiti (Rusija); Institut za biologiju južnih mora (Filijala Odessa, Ukraina); Institut za zoologiju, Nacionalne Akademije Nauka (Minsk, Belorusija); Centar za zaštitu životne istraživanja Leipzig-Halle (UFZ, Nemačka); Gobio GmbH - Institut za ekologiju voda i primenjenu biologiju (Hesen, Nemačka).
OSNOVNE TEME:
Na konferenciji 14th International Comet Assay Workshop & 50th Environmental Mutagenesis and Genomics Society meeting u Mastrihtu (Holandija) dr Stoimir Kolarević, saradnik odeljenja za hidroekologiju i zaštitu voda IBISS, dobio je nagradu za najbolju usmenu prezentaciju (Best Early Career Oral Presentation Award) na temu Application of comet assay in aquatic organisms – summary and lessons learned in past 10 years of field research.
Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi"
https://www.jcerni.rs/
Srpsko društvo za zaštitu voda
http://www.sdzv.org.rs/
Časopis Water Research and Management
http://www.wrmjournal.com/
GLOBAQUA projekat
http://www.globaqua-project.eu
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.