"Adaptivni značaj unutarpopulacione varijabilnosti mitohondrijskog genoma Drosophila subobscura i D. obscura"
sreda, 17. maj 2024. godine u 13:00
Biblioteka IBISS
Predavač: Dr Đorđe Miljković, Odeljenje za imunologiju, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu
Vreme: petak, 10. maj 2024. u 13.00
Mesto: Biblioteka IBISS
1. Uputstvo za pisanje zahteva za pokretanje postupka za sticanje naučnih zvanja
2. Spisak dokumentacija sa uputstvom za pokretanje postupka za sticanje naučnih zvanja
3. Ček lista dokumentacije naučna zvanja
Datum rođenja: 11. avgust 1978, Smederevska Palanka, Srbija
Obrazovanje:
• Doktorat, Ph.D. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2010.
• Magistarske studije, M.Sc. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2006.
• Osnovne studije, B.Sc. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2002.
Radno iskustvo:
• Viši naučni saradnik, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu, 2024-
• Viši naučni saradnik, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2020-2024.
• Pomoćni urednik, Botanica Serbica, 2019-.
• Naučni saradnik, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2014-2020.
• Istraživač saradnik, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2011-2014.
• Asistent, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2005-2006.
Istraživačka interesovanja:
• Jonomika hiperakumulatorskih vrsta
• Ultramafiti
• Metaliferna staništa
• Fitoremedijacija
• Urbana ekologija
Profesionalno usavršavanje:
• Synthesys projekat, Prirodnjački muzej u Parizu, 2023.
• Obuka i rad na sinhrotronu, DESY Photon Science-DOOR, Hamburg, 2023, 2024.
Učešće u projektima:
Međunarodni projekti:
• Convergent adaptation of plants to toxic substrates, 2023-.
• COST Action 19116 -Trace metal metabolism in plants – PLANTMETALS, 2020-.
• Ionomics of hyperaccumulator plants from the Balkans, 2020-2022.
• Flora i vegetacija na ultramafitima (serpentinitima) kao osnov za proširenje nacionalnih lista biljaka i staništa u Crnoj Gori i Srbiji, sa posebnim osvrtom na bioakumulacijski potencijal pojedinih biljaka za potrebe (u svrhu) fitoremedijacije, 2019-2020.
Nacionalni projekti:
• Monitoring orhideja u NP Kopaonik, 2023.
• Pribavlјanje podataka i druge usluge u cilјu uspostavlјanja ekološke mreže Evropske unije Natura 2000 kao dela ekološke mreže Republike Srbije, 2018.
• Podaci i usluge vezani za izradu crvenih knjiga i crvenih lista flore, faune i glјiva na teritoriji Republike Srbije, 2016, 2018.
• Monitoring flore u NP Tara, 2016, 2019-2022.
• Podaci i usluge vezani za uspostavlјanje ekološke mreže na teritoriji Republike Srbije, 2016.
• Biodiverzitet bilјnog sveta Srbije i Balkanskog poluostrva - procena, održivo korišćenje i zaštita, 2011-2020.
• Diverzitet flore i vegetacije centralnog Balkana – ekologija, horologija i konzervacija, 2006-2010.
• Zelena regulativa Beograda, 2005-2007.
• Endemična flora Srbije – ekologija, distribucija i konzervacija, 2002-2005.
Biodiverzitet označava raznolikost i varijabilnost života na Zemlji. Obuhvata raznovrsnost na genetičkom, taksonomskom i ekosistemskom nivou. Biodiverzitet je važan kako u prirodnim tako i u veštačkim ekosistemima. Danas je biodiverzitet ugrožen gubitkom i fragmentacijom staništa, neodrživim korišćenjem resursa, invazivnim vrstama, zagađenjem i globalnim klimatskim promenama.
Biologija invazivnih vrsta proučava introdukovane invazivne vrste i njihov uticaj na diverzitet, strukturu, dinamiku i funkcionisanje ekosistema koji naseljavaju. Invazivne vrste se smatraju jednim od najznačajnijih faktora smanjenja biodiverziteta.
Biomonitoring je proces sistematskog posmatranja, merenja i analize fizioloških, biohemijskih, molekularnih i genetskih odgovora živih organizama na promene u životnoj sredini, koji pruža kvalitativne ili kvantitativne informacije o stanju životne sredine, i uključuje korišćenje različitih bioindikatora, biomonitora, bioakumulatora i biomarkera.
Bioremedijacija je proces u kome se koriste živi organizmi, pretežno biljke, mikroorganizmi ili biljni i mikrobijalni enzimi za redukciju, razgradnju ili detoksfikaciju kontaminanata, polutanata i toksina u zemljištu, vodi i drugim elementima životne sredine.
Biotehnologija se bavi istraživanjem i primenom bioloških procesa i sistema (organizmi i njihovi produkti, ćelije i delovi ćelija) za stvaranje ili modifikovanje proizvoda ili procesa korisnih ljudima i uključuje i procene rizika od njene upotrebe (biološku sigurnost).
Ekofiziologija proučava fiziološke procese u živim bićima koji su odgovor na promene u spoljašnjoj sredini i koji su fundamentalni za razumevanje mehanizama i interakcija koji leže u osnovi adaptivnih strategija organizama. Uticaj klimatskih promena, prisustvo različitih zagađivača, dostupnost nutrijenata i degradacija staništa su neki od izučavanih uticaja.
Ekotoksikologija proučava toksične efekte koji se javljaju kao posledica delovanja hemikalija na životnu sredinu. Toksični efekti se proučavaju na nivou molekula, ćelija, tkiva, organa, pojedinačnih organizama, populacija ili ekosistema.
Urbana ekologija proučava fundamentalne ekološke koncepte unutar urbanih sredina. Uključuje ispitivanje razlika ekoloških obrazaca, odnosa i procesa u urbanim sredinama u poređenju sa neurbanizovanim sredinama i istraživanje uticaja urbanizacije na ekologiju organizama. Ispituje odnose i interakcije između ekoloških i društvenih komponenti unutar urbanog ekosistema nastalog isključivo antropogenom aktivnošću.
Zaštita životne sredine podrazumeva smanjenje ili sprečavanje zagađenja, negativnih uticaja na životnu sredinu, štete nanesene ekosistemima ili prirodnim resursima izazvane ljudskim aktivnostima.
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.