SearchSearch
Navigacija
Navigacija

Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na IV redovnoj sednici održanoj dana 19.04.2024. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Milice Jovanović Krivokuće, istraživača zaposlenog na Institutu za primenu nuklearne energije (INEP) Univerziteta u Beogradu, u naučno zvanje naučni savetnik.

Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.

.

Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na IV redovnoj sednici održanoj dana 19.04.2024. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Aleksandra Uroševića, višeg istraživača u Odeljenju za evolucionu biologiju IBISS, u naučno zvanje naučni savetnik.

Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.

.

Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na IV redovnoj sednici održanoj dana 19.04.2024. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Stoimira Kolarevića, višeg istraživača u Odeljenju za hidroekologiju i zaštitu voda IBISS, u naučno zvanje naučni savetnik.

Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.

ponedeljak, 05 februar 2024 08:58

Raško Milev

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Srđan Kesić

Srđan Kesić je diplomirao 2005. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer Biologija kao prvi i najbolji student svoje generacije. Na istom fakultetu je doktorirao 2014. godine nakon završenih doktorskih studija odbranom doktorske disertacije „Primena Higučijeve fraktalne dimenzije i metode nezavisnih komponenata u analizi spontane bioelektrične aktivnosti Br neurona vinogradskog puža pod delovanjem konstantnog magnetnog polja i uabaina“. Diplomirao je 2010. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer Filozofija. Dr Srđan Kesić je zaposlen od 2005. godine u Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“– Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju Univerziteta u Beogradu. Angažovan je na projektima Ministarstva za nauku Republike Srbije od 2005. godine.

Istraživanja dr Kesića usmerena su na proučavanje uticaja različitih faktora sredine i farmakološki aktivnih supstanci na funkcionisanje centralnog nervnog sistema, sa posebnim fokusom na istraživanje efekata prenatalnog i postnatalnog izlaganja niskofrekventnom magnetnom polju na kogniciju i emocionalno ponašanje u peripubertetu i odrasloj fazi života. Dr Kesić se bavi i izučavanjem električne aktivnosti neurona uz primenu sofisticiranih metoda analize bioelektričnih signala poput fraktalne analize. Takođe se bavi filozofijom biologije, filozofijom nauke kao i teorijsko-filozofskim aspektima razumevanja složenih bioloških sistema.

Stipendista letnje škole neuronauka „IBRO Summer Training School in Neuroscience: Neuroimaging and complementary techniques“, Beograd 2008. Stipendija FENS/IBRO CEERC organizacije za učešće na 7. FENS forumu u Amsterdamu. Stručna i radna posetu Institutu za probleme prenosa informacija Ruske akademije nauka i umetnosti sa sedištem u Moskvi. Predavanje po pozivu na Fakultetu za kompjutersku matematiku i kibernetiku Univerziteta Lomonosov u Moskvi, Ruska Federacija. Dr Kesić je član BioEM Society, Federation of European Neuroscience Societies (FENS), Društva za neuronauke Srbije, Srpskog biološkog društva i Društva biofizičara Srbije. Recenzent u više časopisa sa SCI liste, predloga projekata New Millennium Nucleus Republike Čile. Gostujući je urednik u časopisu Frontiers in Physiology. Kourednik je jedne knjige.

Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.

Ekofiziologija proučava fiziološke procese u živim bićima koji su odgovor na promene u spoljašnjoj sredini i koji su fundamentalni za razumevanje mehanizama i interakcija koji leže u osnovi adaptivnih strategija organizama. Uticaj klimatskih promena, prisustvo različitih zagađivača, dostupnost nutrijenata i degradacija staništa su neki od izučavanih uticaja.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Branka Petković

Doktorirala 2007. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, magistrirala 2003. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i diplomirala 2000. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, smer Molekularna biologija i fiziologija. Bavi se ispitivanjem uticaja različitih farmakoloških supstanci i ekoloških faktora na centralni nervni sistem i ponašanje eksperimentalnih životinja u fiziološkim i patofiziološkim stanjima, a posebno efektima konstantnog i promenljivog magnetnog polja kod evolutivno udaljenih vrsta. Angažovana na projektima Ministarstva za nauku Republike Srbije od 2000. godine. Rukovodilac projekta "Uticaj magnetnih polja i drugih sredinskih stresora na fiziološke odgovore i ponašanje različitih vrsta" (OI173027; 2011-2019.) i bilateralnog projekta sa Francuskom "MAGNETDROZOLOKO" (ev. broj 451-03-01963/2017-09/06) u okviru Programa "PAVLE SAVIĆ" (2018-2019.). Dobitnik nagrade Srpskog biološkog društva za najbolju doktorsku disertaciju odbranjenu u školskoj 2006/2007. godini (2007.), nagrade Ministarstva nauke i zaštite životne sredine Republike Srbije za uspešne istraživače (2004.) i stipendije Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srbije (2000-2001.). Angažovana na doktorskim studijama Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Član BioEM Society, Association of Italian and Serbian Scientists and Scholars (AIS3), Federation of European Neuroscience Societies (FENS), Društva za neuronauke Srbije, Srpskog biološkog društva i Društva biofizičara Srbije. Član Komiteta za nauku, a trenutno predsednik Upravnog odbora Srpskog biološkog društva. Član Organizacionog odbora i Naučnog odbora Drugog kongresa biologa Srbije i Trećeg kongresa biologa Srbije. Recenzent po pozivu u više časopisa sa SCI liste, monografije, udžbenika i predloga projekata u okviru Programa bilateralne naučne i tehnološke saradnje i poziva AAPG 2019 French National Research Agency (ANR).

Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.

Ekofiziologija proučava fiziološke procese u živim bićima koji su odgovor na promene u spoljašnjoj sredini i koji su fundamentalni za razumevanje mehanizama i interakcija koji leže u osnovi adaptivnih strategija organizama. Uticaj klimatskih promena, prisustvo različitih zagađivača, dostupnost nutrijenata i degradacija staništa su neki od izučavanih uticaja.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

Valentina Simeunović

Valentina Simeunović je student doktorskih studija na studijskom programu Molekularna biologija, na modulu Animalna i humana fiziologija na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Osnovne studije je završila na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, na studijskom programu Molekularna biologija, na modulu Molekularna biologija i fiziologija, dok je master studije završila na Biološkom fakultetu, na modulu Eksperimentalna fiziologija životinja i čoveka.

Valentina je zaposlena kao istraživač pripravnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković” (IBISS), Institut od Nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu u Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje. Njena oblast istraživanja obuhvata praćenje efekta različitih nutritivnih režima (dijetalna restrikcija, fermentisana hrana) na bihevioralne i molekularne promene u mozgu, tokom starenja. Pored ovoga, prate se i efekti ovih tretmana na promene u muškom i ženskom reproduktivnom sistemu tokom različitih perioda života.

Valentina je završila obuku iz Nauke o laboratorijskim životinjama na Katedri za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Tokom 2022. godine prisustvovala je i letnjoj školi pod nazivom Molekularne osnove za intervencije protiv starenja (Joint IUBMB/FEBS Advanced Lecture Course ,,Molecular Targets for antiaging interventions“).

Valentina je aktivan član Evropskog programa za saradnju u domenu naučnih i tehnoloških istraživanja (COST), Federacije evropskih neuronauka (FENS), Društva za neuronauke Srbije (DNS) i Društva ALBA (The ALBA Network).

Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

Olga Dubljević

Olga Dubljević je istraživač saradnik na Odeljenju za neurobiologiju, Instituta za biološka istraživanja “Siniša Stanković”- Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju. Tema doktorske disertacije koju pod mentorstvom naučnog savetnika dr Vesne Pešić sprovodi u Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje prihvaćena je od strane Nastavno-naučnog veća Biološkog fakulteta pod nazivom: „Identifikacija i karakterizacija endofenotipa relevantnog za poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću u A53T transgenom mišjem modelu Parkinsonove bolesti“. U svom dosadašnjem radu bavila se ispitivanjem kognitivnih, bihevioralnih, neurofizioloških i neuroimunskih promena u različitim uslovima patologije, zdravlja i razvoja primenom eklektičkih metoda na različitim životinjskim modelima, ali i ljudskim ispitanicima. Doktorske studije je upisala 2020. godine u okviru podmodula Translaciona istraživanja u neurobiologiji i biomedcini na Odeljenju za molekularnu biologiju, Biološkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Osnovne i master studije završila je na Odeljenju za psihologiju, Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. Pripravnički staž u statusu neuropsihologa je obavila na Klinici za Neurobiologiju, Kliničkog centra Srbije. Aktivni član je Društva za neuronauke Srbije (DNS), Federacije evropskih društva za neuronauke (FENS), Srpskog biološkog društva (SBS) i Internacionalnog društva za unapređivanje istraživanja i tretmana u oblasti Alchajemerove bolesti pod pokroviteljstvom Svetske Alchajmerove asocijacije (ISTAART).

Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.

Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

Nikola Milovanović

Eksperimentalni deo svoje doktorske teze radi u Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje, gde ispituje dejstvo sintetički neuroaktivnog steroida kod mužjaka i ženki APP knock-in miševa. APP KI miševi predstavljaju model Alchajmerove bolesti novije generacije i posebno su pogodni za ispitivanje molekulskih mehanizama patogeneze u ranim fazama bolesti. Rezultati ovog istraživanja mogu doprineti boljem razumevanju mehanizama u osnovi nastanka Alchajmerove bolesti, kao i razvoju potencijalnih terapeutika.

Obrazovanje:
• Doktorand, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2021 -
• Master bioloških nauka, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2021
• Diplomirani molekularni biolog i fiziolog, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2020

Članstva u naučnim društvima:
• Društvo za neuronauke Srbije (DNS)
• Federacija evropskih društava za neuronauke (FENS)
• Srpsko biološko društvo (SBD)
• Međunarodno društvo Alchajmerove asocijacije za unapređenje istraživanja i lečenje Alchajmerove bolesti (ISTAART)

Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.

Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.

Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

Nejla Ademović

Nejla Ademović je osnovne i master akademske studije završila na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru, na departmanu za Biomedicinske nauke, studijski program Biologija. Osnovne studije je završila 2018. godine, a master akademske studije modul Biomedicina i modul Profesor biologije je završila 2019. godine. 2019. godine upisuje doktorske studije na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu na modulu Molekularna biologija eukariota. Radila je kao asistent/demonstrator na Državnom Univerzitetu u Novom Pazaru u letnjem semestaru 2018/19.godine. Trenutno je zaposlena na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, u zvanju istraživač saradnik od 2022. godine, gde radi istraživanja za svoju doktorstku disertaciju, istraživanja su usmerenа na proučavnje kancera mozga. Član je Srpskog društva za molekularnu biologiju, Srpskog društva istraživača raka i Evropskog drustva istražicača raka (European Association for Cancer Research). Naučno-istraživacki rad je usmeren na istraživanje malignih tumora mozga, Glioblastoma i Astrocitoma, najinavazivnijih i najagresivnijih malignih tumora mozga koje karakteriše loša prognoza i loše preživljavanje. Istraživanje je usmenerno na identifikaciju novih, ranije nepoznatih genetskih promena u genima koje mogu igrati potencijalnu ulogu u progresiji i promociji malignih tumora mozga, kako bi doprineli boljem razumevanju molekularnih mehanizama nastanka i progresije Glioblastoma i Astrocitoma i eventualnom razvoju novih terapisjkih protokola. Takođe, učestvuje u istrazivanjima tumora dojke, istraživanja na trostruko negativnim tumorim dojke (TNBC), usmerena identifikaciju mutacija u genima koji su uključeni u molekularne puteve koji vode u kancerogenezu dojke.

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

Strana 5 od 12
Obaveštenje o kolačićima

IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.