Milica Prvulović je istraživač saradnik na Odeljenju za neurobiologiju Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ (IBISS), Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju Univerziteta u Beogradu, i doktorand na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, Srbija (studijski program: Biologija, modul: Animalna i humana fiziologija). Završila je osnovne akademske studije 2017. godine (studijski program: Biologija, modul: Molekularna biologija i fiziologija) sa prosečnom ocenom 8,10 i master akademske studije 2018. godine (studijski program: Molekularna biologija i fiziologija, modul: Eksperimentalna biomedicina) sa prosečnom ocenom 9,83 (Naslov master rada: „Uticaj različitih režima dijetalne restrikcije na metabolizam holesterola u cerebelumu pacova tokom starenja“), na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Milica se pridružila Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje 2017. godine kao master student i nastavila kao doktorand od 2018. godine. Oblast Miličinog istraživanja obuhvata starenje mozga, kalorijsku restrikciju, ishranu i ponašanje životinja, dok se njena tekuća doktorska disertacija fokusira na značaj početka i trajanja režima kalorijske restrikcije i polnu specifičnost. Poseban fokus je na statusu krhkosti životinja, ponašanju (uključujući motoričke sposobnosti, anksioznost, učenje i pamćenje) i promenama u ekspresiji ključnih proteina mTOR signalnog puta. Pored teme doktorata, Milica je uključena u nekoliko projekata vezanih za starosno-zavisne neurodegenerativne bolesti, različite nutritivne pristupe (fermentisana hrana, hrono ishrana), neuroinflamaciju, sinaptičku plastičnost i metabolizam holesterola u mozgu. Miličine tehničke veštine uključuju ponašanje životinja, Western Blot, imunohistohemiju, analizu podataka i statističku analizu. Milica je član Omladinskog odbora Mediteranskog društva za neuronauke (YMNSC), aktivni član COST akcije CA20128,- Promocija inovacija fermentisane hrane (PIMENTO), Federacije Evropskih društava za neuronauke (FENS), ALBA mreže, Srpskog društva za neuronauke (DNS) i Srpskog društva za molekularnu biologiju (MolBioS). Bila je dobitnica stipendija za učešća na naučnim skupovima od COST-a (2021. i 2023.), FENS-a (2022. i 2023.) i IBISS-a (2022.).
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Biologija starenja fokusirana je na bolje razumevanje molekularnih, ćelijskih i fizioloških procesa koji se nalaze u osnovi procesa starenja i bolesti povezanih sa ovim procesom.
Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.
Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Milica Potrebić je student produžene godine doktorskih akademskih studija na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu (UB), Biologija, Animalna i humana fiziologija. Osnovne studije na Biološkom fakultetu UB, modul Biologija upisala je 2012. godine, a završila u septembru 2016. godine, gde iste godine upisuje master akademske studije, modul Zoologija koje završava 2017. godine sa prosečnom ukupnom ocenom 9,66. Doktorske akademske studije upisuje 2017. godine i po pozivu talentovanim mladim istraživačima – studentima doktorskih akademskih studija za uključivanje u naučnoistraživački rad u akreditovanim naučnoistraživačkim organizacijama od strane Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija zapošljava se na Institutu za Biološka istraživanja „Siniša Stankovićˮ, Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, na Odeljenju za neurobiologiju gde trenutno radi kao istraživač saradnik i završava izradu svoje doktorske disertacije pod nazivom: „Uticaj socijalne izolacije na emotivne reakcije, psihomotornu aktivnost i antioksidativni status perifernih organa peripubertetskih pacovaˮ. Fokus njenog istraživanja jeste uticaj psihosocijalnog stresa na adolescentne glodare, kroz detaljnu opservaciju ponašanja životinja sa akcentom na socijalno ponašanje (socijalnu kogniciju i motivaciju), ali i razvoj različitih afektivnih oboljenja u nedostatku adekvatnih socijalnih stimulusa tokom razvoja socijalnih organizama. Aktivni je član je Društva za neuronauke Srbije, Srpskog društva za molekularnu biologiju i Federacije evropskih društva za neuronauke (engl. Federation of European Neuroscience Societies).
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
OBRAZOVANJE:
2021: Doktorske akademske studije, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2020–2021: Master akademske studije, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2016–2020: Osnovne akademske studije, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
ISTRAŽIVAČKA INTERESOVANJA:
molekularna onkologija, eksperimentalna biomedicina, preklinička istraživanja, ćelijska kultura
ČLANSTVA U NAUČNIM DRUŠTVIMA:
Društvo za neuronauke Srbije
Biohemijsko društvo Srbije
Srpsko društvo istraživača raka
Federacija evropskih društava za neuronauke
Evropsko društvo istraživača raka
Evropsko društvo za medicinsku onkologiju
Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).
Milena Jović je student doktorskih studija na studijskom programu Biologija, na modulu Eksperimentalna neurobiologija na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Diplomske studije je završila na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu, na studijskom programu Molekularna biologija i fiziologija, na smeru Primenjena genetika, dok je specijalističke akademske studije završila na Biološkom fakultetu, na modulu Imunobiologija sa mikrobiologijom.
Milena je zaposlena kao istraživač saradnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković” (IBISS), Institut od Nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu na Odeljenju za neurobiologiju, Laboratorija za molekularnu neurobiologiju i ponašanje. Njena oblast istraživanja obuhvata praćenje efekata bioaktivnih supstanci poput ribljeg ulja i 18 alfa gliciretinske kiseline na bihevioralne i molekularne promene u mozgu transgenih 5XFAD miševa - model sistem za ispitivanje Alchajmerove bolesti. Dodatno interesovanje obuhvata ulogu imunskog sistema, konrektno glijskih ćelija, u neurodegenerativnim procesima koji se odvijaju u mozgu životinja tokom starenja i u bolestima povezanim sa starenjem.
Milena je završila obuku iz Nauke o laboratorijskim životinjama na Katedri za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Tokom 2022. godine prisustvovala je i letnjoj školi pod nazivom Molekularne osnove za intervencije protiv starenja (Joint IUBMB/FEBS Advanced Lecture Course ,,Molecular Targets for antiaging interventions“), 2019. god. prisustvovala je drugoj CellFit školi (2nd CellFit Training School: “Add a new dimension to cell culture” A practical full immersion course on 3D matrix) i 2018. god. trećoj letnjoj školi u Kataniji (3rd Catania International Summer School of Neuroscience (CISSN 2018), Synaptic Function and Dysfunction: new Targets for Brain Diseases Pharmacology).
Milena je aktivan član Federacije evropskih neuronauka (FENS) i Društva za neuronauke Srbije (DNS) i ujedno obavlja funkciju tehničke podrške DNS.
Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).
Moje ime je Ljiljana Radovanović, trenutno radim kao istraživački saradnik na Odeljenju za Neurobiologiju, Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković" – Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Osnovne akademske studije sam završila 2017.godine na Biološkom fakultetu – Univerziteta u Beogradu, studijski program Molekularna biologija i fiziologija i stekla stručno zvanje diplomirani biolog. Na istom fakultetu 2018/2019.godine u okviru modula Neurobiologija sam završila master akademske studije i stekla zvanje master biolog. Trenutno sam student doktorskih akademskih studija na modulu Neurofiziologija: od ćelije do ponašanja. Zaposlena sam na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković" od 01.juna 2019. godine kao istraživački pripravnik, a od 03.februara 2022. godine sam u zvanju istraživač saradnik. Trenutno sam u završnoj fazi izrade svoje doktorske disertacije. Moja istraživačko interesovanje je usmereno na proučavanje nemotoričkih simptoma Parkinsonove bolesti kao što su poremećaji spavanja (posebno lokalnog hipokampalnog spavanja) i memorijskih funkcija u različitim pacovskim modelima Parkinsonove bolesti, sa posebnim interesom u ulozi i značaju GABA neurotransmisije i sinaptičke reorganizacije u hipokampusu i retikulo-talamičkom jedru.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Obrazovanje:
• Master studije, M.Sc. (Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, studijski program: Molekularna biologija i fiziologija, modul: Neurobiologija, 2016)
• Osnovne studije, B.Sc. (Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, smer: Molekularna biologija i fiziologija, 2015)
Istraživačka interesovanja:
• In vitro ispitivanje neuroinflamacije, promena u ćelijskom metabolizmu i ćelijske signalizacije u centralnom nervnom sistemu
• In vivo proučavanje inflamatornih procesa i hipotalamo-hipofizno-gonadne ose na životinjskom modelu multiple skleroze (eksperimentalni autoimunski encefalomijelitis)
Članstva u naučnim društvima:
• Društvo za neuronauke Srbije (DNS)
• Evropska federacija društva za neuronauke (FENS)
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS)
• Srpsko biološko društvo (SBD)
Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Eksperimentalni deo svoje doktorske teze radi u Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje, gde ispituje promene u mrežnjači nastale tokom fiziološkog starenja i u 5xFAD modelu Alchajmerove bolesti, kao i dejstvo tretmana ribljim uljem u prevenciji bolesti. Pored ovoga se bavi ispitivanjem dejstva dejstva sintetički neuroaktivnog steroida kod mužjaka i ženki APP knock-in miševa. 5xFAD i APP KI miševi predstavljaju modele Alchajmerove bolesti i pogodni su za ispitivanje molekulskih mehanizama patogeneze bolesti. Rezultati ovih istraživanja mogu doprineti boljem razumevanju mehanizama u osnovi nastanka Alchajmerove bolesti, kao i razvoju potencijalnih terapeutika.
Obrazovanje:
• Doktorand, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2016 -
• Master bioloških nauka, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2013
• Diplomirani molekularni biolog i fiziolog, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2010
Članstva u naučnim društvima:
• Društvo za neuronauke Srbije (DNS)
• Federacija evropskih društava za neuronauke (FENS)
• Biohemijsko društvo Srbije (BDS)
Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Ema Lupšić je diplomirala biologiju na Univerzitetu u Beogradu 2019. godine. Master studije nastavila je na Univerzitetu Sorbona u Parizu, na smeru ,,Molekularna biologija ćelije”, 2020. Od 2021. godine Ema pohađa doktorske studije na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu u oblasti fiziologije - modul ,,Translaciona istraživanja u neurobiologiji i biomedicini”. Zvanje istraživač pripravnik stekla je 29. oktobra 2021. godine i od 2022. godine Ema je zaposlena u Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ u okviru оdeljenja za neurobiologiju. Ema je aktivni član dva projekta finansirana od strane Fonda za nauku Republike Srbije. Projekat ,,PhotoSCLART" (program ,,PRIZMA”) pod nazivom ,,Razvoj prirodnih fotoreaktivnih antitumorskih agenasa – derivata sklareola i artemizinina u modelu višestruke rezistencije tumorskih ćelija: osnova za teranostički pristup“ kao i projekata „TargetedResponse“ (program ,,IDEJE”), pod nazivom ,, Funkcionalna dijagnostika nesitnoćelijskog karcinoma pluća - novi koncept za unapređenje personalizovane terapije u Srbiji“. Pored toga, Ema je član projekta Srpske akademije nauka (SANU) pod nazivom „Biomedicinski potencijal novoizolovanih diterpena lateksa mlečnog čička u Srbiji“. Aktivno učestvuje na akademskim konferencijama, uključujući šesti kongres SDIR-a „Od saradnje do inovacije u istraživanju raka“ 2023. godine, osmi kongres Srpskog neuronaučnog društva u Beogradu (Srbija) 2023. godine i godišnju konferenciju „STRATAGEM“ 2021. u Pragu (Češka). Ema Lupšić je povezana sa nekoliko stručnih društava, uključujući Srpsko društvo istraživača raka, Biohemijsko društvo Srbije i Društvo za neuronauke Srbije.
Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.
Metabolizam je skup svih hemijskih reakcija koje obezbeđuju energiju ćelijama i održavaju vitalno stanje ćelija i organizma. Metabolizam je strogo regulisan proces, a kontrola metaboličkih puteva omogućava organizmima da uspešno komuniciraju sa svojim okruženjem. Metabolička regulacija je ključna za razumevanje i lečenje brojnih hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, gojaznost, hipertenziju i rak.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).
Željko Z. Pavković je rođen 20.10.1986. godine u Beogradu. Biološki fakultet, Univerziteta u Beogradu pohađa od 2005. do 2010. godine. Diplomski rad pod naslovom „Naselje Odonata u priobalju Beograda tokom letnjeg perioda 2010. godine: dinamizam i stanišne preferencije najčešćih vrsta“ uradio je na Katedri za ekologiju i geografiju životinja. Nakon šestomesečnog rada u OŠ „Radoje Domanović“ u Beogradu, 2011. godine upisuje doktorske studije na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu. Svoj naučno-istraživački rad započinje u Laboratoriji za humanu molekularnu genetiku, Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo, Univerziteta u Beogradu gde je bio zaposlen od 2011 do 2012 godine. Od 2012 godine je zaposlen u Laboratoriji za molekularnu neurobiologiju i ponašanje, Instituta za Biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerziteta u Beogradu, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju. Doktorsku disertaciju pod nazivom „Efekti anestezije indukovane propofolom na sinaptičku plastičnost, aktivnost dopmainskog sistema i ponašanje juvenilnih pacova” za koju je dobio nagradu Ivan Đaja (najbolja doktorska teza iz oblasti Fiziologije u 2017/2018), odbranio je 2018 godine. Učestvovao je u realizaciji dva projekta finansiranih od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (173051 i 173056). Tokom 2020/21 bio je angažovan kao saradnik u Kovid-19 laboratoriji, Direkcije za nacionalne laboratorije, Ministrastva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije. Njegova oblast istraživanja obuhvata ispitivanje farmakoloških i socijalnih faktora u neurodegeneratinim poremećajima i tokom neuralnog razvića. Član je Društva za neuronauke Srbije (DNS), Srpskog biološkog drušva i Federacije evropskih društava za neuronauke (FENS).
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
Obrazovanje
2001-2009 Doktorske studije, Molekularna biologija i fiziologija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
1998-2001 Magistarske studije, Molekularna biologija i fiziologija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
1992-1998 Osnovne studije, Molekularna biologija i fiziologija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
Zaposlenje
Laboratorija za molekularnu neurobiologiju i ponašanje, Odeljenje za neurobiologiju, Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" – Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu
2016- Naučni savetnik
2009-2016 Viši naučni saradnik
2001-2009 Istraživač saradnik
1998-2001 Istraživač pripravnik
Oblast istraživanja
Bihejvioralne neuronauke (biološka psihologija); Neurobiologija ponašanja
Istraživački interes
Farmakološki i socijalni faktori u neurorazvoju i neurodegenerativnim poremećajima
Biologija ponašanja istražuje ponašanje životinja na sistemskom nivou integrisanjem bihejvioralnih, ekoloških, fizioloških i molekularnih pristupa zarad boljeg razumevanja specifičnih elemenata ponašanja.
Fiziologija životinja proučava biološke procese u različitim uslovima životne sredine, kao i njihovu regulaciju i integraciju. Ovi procesi se proučavaju na različitim nivoima organizacije, od organela i ćelijskih membrana preko ćelija i tkiva do sistema organa i cele životinje, kako tokom razvića tako i u odraslom dobu.
Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.