SearchSearch
Navigacija
Navigacija

Saglasno okvirima Svetske banke za upravlјanje životnom sredinom i društvom i ekspertima iz Fonda za nauku Republike Srbije obaveštamo Vas da je Plan za upravlјanje zaštitom životne sredine i umanjenje socijalnog uticaja, zajedno sa Izveštajem sa javnih konsultacija usvojen za projekat Genetic diversity maintenance and population dynamics in natural populations of endangered plant species: Flower color polymorphism in Iris pumila L. - IRIS.

U sredu 20. decembra predstavnici sedam fakulteta i devet instituta, budući stanari BIO4 Kampusa, su potpisali arhitektonske osnove za prostorije koje će po izgradnji BIO4 Kampusa koristiti.

petak, 19 januar 2024 11:40

Teodora Komazec

Teodora Komazec je završila osnovne akademske studije na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu na modulu „Molekularna biologija i fiziologija“ 2019. godine. Na istom fakultetu 2020. završava master akademske studije na modulu „Imunobiologija“ pod naslovom “Ispitivanje antiproliferativnog potencijala odabranih derivata piridona na HCT-116 i MDA-MB-231 ćelijskim linijama“, a 2021. upisuje doktorske studije na modulu „Ćelijska i molekularna onkologija“. Od aprila 2022. zaposlena je u Odeljenju za imunologiju na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković" – Institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.

Teodora je deo projektnog tima projekta u okviru programa PRIZMA (ADVANCED) finansiranog od strane Fonda za nauku Republike Srbije, kao i projekta bilateralne saradnje sa Nemačkom službom za akademsku razmenu (DAAD).

Član je većeg broja nacionalnih i medjunarodnih društava među kojima su: Srpsko društvo istraživača raka (SDIR), Evropsko udruženje za istraživanje raka (EARC), Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS), Klub mladih imunologa Srbije (KMIS), Mladi evropske federacije imunoloških društava (yEFIS), Biohemijsko društvo Srbije (BDS), Evropska federacija biohemijskih društava (FEBS) i Srpsko društvo za imunologiju, molekulsku onkologiju i regenerativnu medicinu (SDIOR).

Njena istraživačka interesovanja su: biologija tumora, eksperimentalna onkologija, ispitivanje antitumorske aktivnosti novosintetisanih jedinjenja in vitro i in vivo, tumorska imunologija, praćenje odgovora tumora i tumorske mikrosredine na primenu potencijalnih terapeutika, istraživanje molekularnih mehanizama i signalnih puteva uključenih u regulaciju kancera.

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

petak, 19 januar 2024 11:40

Natalija Jonić

Obrazovanje
• Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2020 – Doktorske akademske studije – Imunobiologija
2019 – 2020 Master akademske studije – Imunobiologija
2015 – 2019 Osnovne akademske studije – Molekularna biologija i fiziologija

Volonterski rad i učešće na naučno-populacionim dešavanjima
• Evropska noć istraživača, FENS, Festival nauke, konferencija ''Zauvek radoznali – Naukom za budućnost'', Dan nauke, Nedelja svesti o mozgu
• Radionica Centra za promociju nauke ''Kako komunicirati savremenu nauku?''

Istraživačka interesovanja
Autoimunske bolesti, dijabetes tipa 1, regulatorne T ćelije, aril-ugljovodonični receptor i njegova modulacija novosintetisanim ligandima, urođene limofidne ćelije, imunitet creva i njemu pridružene limfoidne strukture, kao i imunološkii značaj mikrosredine creva.

Članstva
• Društvo imunologa Srbije (DIS)
• Mlada evropska federacija imunoloških društava (yEFIS)
- Klub mladih imunologa Srbije (KMIS)
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS)
• Biohemijsko društvo Srbije (BDS)

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Goran Stegnjaić

Obrazovanje:
2020- Molekularna biologija, Fiziologija, Translaciona istraživanja u neurobiologiji i biomedicini, student četvrte godine doktorskih akademskih studija, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu.
2018-2019 Biologija, Eksperimentalna fiziologija životinja i čoveka, master biolog, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu. Master teza: „Ekspresija AKT 1/2/3 i ERK 1/2 u hipotalamusu pacova tokom inicijalne faze metaboličkog odgovora na gladovanje.“ Eksperimentalni deo master teze rađen u laboratoriji za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju, Katedra za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2014-2018 Biologija, diplomirani biolog, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Radno iskustvo:
2023- Istraživač saradnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Odeljenje za Imunologiju
2021-2023 Istraživač pripravnik na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Odeljenje za Imunologiju
2020 Volonter na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Odeljenje za Imunologiju
2019 Stručna praksa u Zavodu za zaštitu prirode Srbije
2018 Volonter u laboratoriji katedre za uporednu fiziologiju i ekofiziologiju, Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu

Oblast naučnog rada:
Neuroimunologija, sa fokusom na multipla sklerozu, hroničnu inflamacijsku autoimunsku bolest centralnog nervnog sistema (CNS) i animalni model ove bolesti, eksperimentalni autoimunski encefalomijelitis (EAE). Uloga imunskog sistema creva i pluća, u nastanku, propagaciji i regulaciji autoimunskog odgovora usmerenog protiv CNS-a.

Članstvo:
Društvo imunologa Srbije
Srpsko biohemijsko društvo
Srpsko društvo za molekularnu biologiju
Društvo za neuronauke Srbije
Klub mladih imunologa Srbije

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

petak, 19 januar 2024 11:40

Ekatarina Mihajlović

Ekatarina Mihajlović diplomirala je na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2017. godine i stekla zvanje magistar farmacije. Eksperimentalni deo njene master teze pod nazivom „Mehanizam relaksacije arterijskog grafta indukovane procijanidinom B2“ urađen je na Katedri za farmakologiju. Nakon završenog pripravničkog staža u apoteci i položenog stručnog ispita, radila je u farmaceutskoj industriji, kao saradnik za razvoj proizvoda na Institutu za istraživanje i razvoj, u kompaniji Galenika A.D. i kao stručni saradnik u STADA timu koordinacije pakovanja, u kompaniji Hemofarm A.D. Doktorske studije je upisala na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2020. godine, na modulu Ćelijska i molekularna onkologija. U aprilu 2021. godine izabrana je u zvanje istraživač pripravnik, a od jula iste godine zaposlena je na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ – Institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, u odeljenju za imunologiju. U decembru 2023. godine izabrana je u zvanje istraživač saradnik. Trenutno je angažovana na dva istraživačka projekta: projekat ADVANCED u sklopu programa PRIZMA Fonda za nauku Republike Srbije i projekat Nemačke službe za akademsku razmenu (DAAD). Aktivan je član Srpskog društva istraživača raka (SDIR), Evropskog udruženja za istraživanje raka (EARC), Srpskog društva za molekularnu biologiju (MolBioS), Kluba mladih imunologa Srbije (KMIS), Mladih evropske federacije imunoloških društava (yEFIS), Srpskog društva za imunologiju, molekulsku onkologiju i regenerativnu medicinu (SDIOR), Biohemijskog društva Srbije (BDS) i Evropske federacije biohemijskih društava (FEBS). Njeni istraživački interesi su eksperimentalna onkologija, imunoonkologija, onkofarmakologija i eksperimentalni terapeutici.

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Dragica Mićanović

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Tamara Saksida

Dr Saksida je diplomirala i masterirala biohemiju na Hemijskom fakultetu. Doktorska teza odbranjena je 2011. godine na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Od 2021. godine dr Saksida vodi grupu za inflamaciju. Istraživanja su usmerena na imunske ćelije u gastrointestinalnom i plućnom sistemu, njihovu ulogu u inflamatornim bolestima i potencijal za fiziološke i farmakološke modulacije. Zahvaljujući velikom iskustvu u istraživanju autoimunskog dijabetesa tipa 1, grupa je uspostavila modele za autoimunski miokarditis i sindrom akutnog respiratornog distresa sa misijom da unapredi razumevanje i tretmane autoimunskih i inflamatornih bolesti. Dr Saksida je bila angažovana na tri nacionalna projekta finansirana od strane Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, dva finansirana od strane Fonda za nauku Republike Srbije i četiri međunarodna projekta. Bila je vođa projekta „Jedinjenje A kao novi kandidat za spasavanje beta ćelija od smrti“ i dobila je grant za otpočinjanje saradnje sa Oksfordskom grupom za vakcine. Rukovodila je izradom šest master radova i tri doktorske disertacije. Dr Saksida je alumnistkinja progarama 'Za žene u nauci'. Aktivno učestvuje u radu Biohemijskog društva Srbije, Srpskog društva za molekularnu biologiju i Društva imunologa Srbije. Član je EFIS radne grupe za rodnu ravnopravnost i različitost.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Tamara Krajnović

Tamara Krajnović je zaposlena u Odeljenju za imunologiju od 2014. godine. Diplomirala je osnovne studije na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2013. godine i stekla zvanje Diplomirani molekularni biolog i fiziolog – ekvivalent masteru. Titulu doktora bioloških nauka na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na modulu Molekularna onkologija, stekla je 2021. godine. Iste godine dobila je nagradu Fondacije „Goran Ljubijankić“ za najbolju doktorsku disertaciju iz oblasti molekularne biologije. Kao student na razmeni u okviru 3 bilateralna DAAD projekta sa Nemačkom (2014-2018), boravila je 5 puta po mesec dana na Lajbnic Institutu za biljnu biohemiju Martin-Luter-Univerziteta u Haleu. U okviru Erasmus+ internacionalnog projekta za visoko obrazovane studente i osoblje, 2018. godine je boravila na Saksonskom inkubatoru za kliničku translaciju Univerziteta u Lajpcigu. Bila je učesnik nacionalnog projekta (2014-2019), bilateralnog projekta sa Republikom Kinom (2018-2021) i tri projekta sa industrijom (2019-2023). Vođa je radnog paketa na projektu ADVANCED sponzorisanog od strane programa Prizma Fonda za nauku Republike Srbije (2024-2027). Aktivan je član Srpskog društva istraživača raka (SDIR), Evropskog udruženje za istraživanje raka (EARC), Srpskog društva za molekularnu biologiju (MolBioS), Društva imunologa Srbije (DIS), Evropske federacije imunoloških društava (EFIS), Kluba mladih imunologa Srbije (KMIS), Mladi evropske federacije imunoloških društava (yEFIS), Srpskog društva za imunologiju, molekulsku onkologiju i regenerativnu medicinu (SDIOR), Biohemijskog društva Srbije (BDS) i Srpskog društva za mitohondrijalnu i slobodno-radikalsku fiziologiju (SDMSRF). Njena istraživačka interesovanja tiču se oblasti eksperimentalne onkologije i tumorske imunologije, ispitivanja efikasnosti potencijalno novih terapeutika prirodnog i sintetskog porekla ili njihovih modifikacija u tretmanu različitih animalnih i humanih tumorskih i/ili transformisanih ćelijskih linija in vitro, ili tumorskih animalnih modela in vivo, proučavanja različitih aspekata imuno- i hemiosenzitizacije maligne ćelije, izučavanja molekularnih mehanizama uključenih u regulaciju kancera i signalnih puteva koji posreduje u kancerogenezi, evaluacije antitumorskog potencijala novodizajniranih i modifikovanih formi konvencionalnih hemioterapeutika i primene nanotehnologije u dizajniranju novih terapijskih pristupa.

Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Ishrana je proces kojim telo koristi hranu za proizvodnju energije i održavanje života. Nauka o ishrani proučava ulogu hranljivih materija i drugih sastojaka hrane u rastu, reprodukciji, zdravlju i bolesti organizma. Sastojci hrane sa lekovitim karakteristikama nazivaju se nutriceuticima i mogu se koristiti za lečenje ili prevenciju bolesti. Sve je više alternativnih izvora hrane, kao što su jestivi insekti, koji treba da ograniče negativan uticaj proizvodnje hrane na životnu sredinu.

Prirodni proizvodi su složena hemijska jedinjenja koja sintetišu organizmi i imaju specifičnu fiziološku ili ekološku funkciju. Istraživači na institutu se bave hemijskom karakterizacijom i izolacijom prirodnih proizvoda, metaboličkim inženjeringom, kao i procenom mogućnosti njihove primene u industriji (lekova, dijetetskih suplemenata i funkcionalne hrane, biopesticida).

petak, 19 januar 2024 11:40

dr Suzana Stanisavljević

OBRAZOVANJE
2014 - 2018 Doktor nauka - biološke nauke, smer Imunobiologija, Biološki fakultet (BF), Univerzitet u Beogradu (UB)
„Uloga mikrobiote i limfnog tkiva creva u otpornosti pacova soja Albino Oksford na indukciju eksperimentalnog autoimunskog encefalomijelitisa“
2013 - 2014 Master biolog, smer Imunobiologija, modul Molekularna biologija i fiziologija, BF, UB, „Imunomodulatorni efekat etil pirogrožđane kiseline na BV-2 ćelije mikroglije”
2008 - 2013 Diplomirani biolog, modul Molekularna biologija I fiziologija, BF, UB

ISTRAŽIVAČKO ISKUSTVO
2018 - Naučni saradnik, Odeljenje za imunologiju, Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ (IBISS), UB
2017 – 2018 Istraživač saradnik, Odeljenje za imunologiju, IBISS, UB
2016 – 2017 Istraživač pripravnik, Odeljenje za imunologiju, IBISS, UB
2014 – 2016 Student doktorskih studija, Odeljenje za imunologiju, IBISS, UB
2013 – 2014 Master student, Odeljenje za imunologiju, IBISS, UB

OBLAST INTERESOVANJA
Uloga mikrobiote creva i imunskog sistema mukoznih tkiva u autoimunskim bolestima; ispitivanje patogenih mehanizama u eksperimentalnim modelima autoimunskih bolesti, poput eksperimentalnog autoimunskog encefalomijelitisa i dijabetesa tipa 1; sepsa; bioinformatička analiza podataka

ČLANSTVO U NAUČNIM DRUŠTVIMA
Društvo imunologa Srbije
Evropska federacija imunoloških društava
Društvo za neuronauke Srbije
Federacija evropskih društava za neuronauke
Srpsko biohemijsko društvo
Federacija evropskih biohemijskih društava
Srpsko društvo za molekularnu biologiju

NAGRADE I PRIZNANJA
FEBS Collaborative and Experimental Scholarship for Central & Eastern Europe za stručno usavršavanje u istraživačkom centru Research Group Transplantation, Edificio IdiPAZ u okviru univerzitetske bolnice u Madridu, Španiji, 2017. godine.
2016. godine bila je deo tima koji je osvojio nagradu Interacionalne unije imunoloških društava za Best 2016 Theme Award.

Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.

Neurobiologija proučava anatomiju, fiziologiju i patologiju nervnog sistema. Od molekularne i biohemijske osnove ovog sistema, preko proučavanja plastičnosti ponašanja, do razumevanja nastanka neurodegenerativnih bolesti i načina na koji se one mogu lečiti. Elektrofiziologija proučava biofizička svojstva neurona kičmenjaka i povezuje morfofunkcionalne karakteristike mozga sa posmatranim ponašanjem životinja. Krajnji cilj je da se identifikuju aktivne supstance koje mogu imati zaštitno dejstvo kod neuroloških i psihijatrijskih oboljenja.

Strana 5 od 136
Obaveštenje o kolačićima

IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.