Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na I redovnoj sednici održanoj dana 28.12.2023. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Katarine Ćuković, asistenta u Odeljenju za fiziologiju biljaka IBISS, u naučno zvanje naučni saradnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” – Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu, Bulevar despota Stefana br.142, o b a v e š t a v a naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na I redovnoj sednici održanoj dana 28.12.2023. godine pokrenulo postupak za i z b o r dr Sergeja Tomića, istraživača zaposlenog u Institutu za primenu nuklearne energije – INEP, Univerziteta u Beogradu u naučno zvanje naučni savetnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” – Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu, Bulevar despota Stefana br.142, o b a v e š t a v a naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na I redovnoj sednici održanoj dana 28.12.2023. godine pokrenulo postupak za i z b o r dr Žanke Bojić-Trbojević, istraživača zaposlenog u Institutu za primenu nuklearne energije – INEP, Univerziteta u Beogradu u naučno zvanje naučni savetnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković” - Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerzitet u Beogradu, ul. Bulevar despota Stefana br. 142, obaveštava naučnu i stručnu javnost da je Naučno veće Instituta na XXI redovnoj sednici održanoj dana 30.11.2023. godine, pokrenulo postupak za i z b o r dr Katarine Zorić, istraživača u Odeljenju za hidroekologiju i zaštitu voda IBISS, u naučno zvanje viši naučni saradnik.
Izveštaj o kandidatu i drugi izborni materijal biće dostupni na uvid javnosti radnim danom od 9 do 14 časova u biblioteci Instituta, u roku od 30 dana od dana ovog obaveštenja.
Na predlog grupe bibliotekara, a uz podršku SAIGE projekta održana je dvodnevna radionica na temu Upravljanja istraživačkim podacima (Research Data Management - RDM), 21. i 22. decembra 2023. godine na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Saglasno okvirima Svetske banke za upravlјanje životnom sredinom i društvom i ekspertima iz Fonda za nauku Republike Srbije obaveštamo Vas da je Plan za upravlјanje zaštitom životne sredine i umanjenje socijalnog uticaja, zajedno sa Izveštajem sa javnih konsultacija usvojen za projekat Genetic diversity maintenance and population dynamics in natural populations of endangered plant species: Flower color polymorphism in Iris pumila L. - IRIS.
U sredu 20. decembra predstavnici sedam fakulteta i devet instituta, budući stanari BIO4 Kampusa, su potpisali arhitektonske osnove za prostorije koje će po izgradnji BIO4 Kampusa koristiti.
Teodora Komazec je završila osnovne akademske studije na Biološkom fakultetu, Univerziteta u Beogradu na modulu „Molekularna biologija i fiziologija“ 2019. godine. Na istom fakultetu 2020. završava master akademske studije na modulu „Imunobiologija“ pod naslovom “Ispitivanje antiproliferativnog potencijala odabranih derivata piridona na HCT-116 i MDA-MB-231 ćelijskim linijama“, a 2021. upisuje doktorske studije na modulu „Ćelijska i molekularna onkologija“. Od aprila 2022. zaposlena je u Odeljenju za imunologiju na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković" – Institutu od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju.
Teodora je deo projektnog tima projekta u okviru programa PRIZMA (ADVANCED) finansiranog od strane Fonda za nauku Republike Srbije, kao i projekta bilateralne saradnje sa Nemačkom službom za akademsku razmenu (DAAD).
Član je većeg broja nacionalnih i medjunarodnih društava među kojima su: Srpsko društvo istraživača raka (SDIR), Evropsko udruženje za istraživanje raka (EARC), Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS), Klub mladih imunologa Srbije (KMIS), Mladi evropske federacije imunoloških društava (yEFIS), Biohemijsko društvo Srbije (BDS), Evropska federacija biohemijskih društava (FEBS) i Srpsko društvo za imunologiju, molekulsku onkologiju i regenerativnu medicinu (SDIOR).
Njena istraživačka interesovanja su: biologija tumora, eksperimentalna onkologija, ispitivanje antitumorske aktivnosti novosintetisanih jedinjenja in vitro i in vivo, tumorska imunologija, praćenje odgovora tumora i tumorske mikrosredine na primenu potencijalnih terapeutika, istraživanje molekularnih mehanizama i signalnih puteva uključenih u regulaciju kancera.
Istraživanja u ovoj oblasti počivaju na razumevanju fizioloških i funkcionalnih osobenosti kako ćelija raka na individualnom nivou, tako i na nivou tumorskog tkiva kao višećelijske formacije, čijom se visokoorkestriranom aktivnošću tumor širi, infiltriše okolno tkivo i diseminuje. Sagledavanje uzroka izmenjenog ponašanja neoplastične ćelije pojedinačno, ali i u kontekstu tumorske mikrosredine uključujući histološke, metaboličke i imunološke specifičnosti ovog tkiva, premisa je koncipiranja novih pristupa u lečenju raka. Ispitivanje razloga inicijalne ili stečene rezistencije tumora, pomaže dubljem razumevanju postojećih limita u lečenju i pronalaženju načina da se unaprede aktuelni protokoli.
Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.
Obrazovanje
• Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu
2020 – Doktorske akademske studije – Imunobiologija
2019 – 2020 Master akademske studije – Imunobiologija
2015 – 2019 Osnovne akademske studije – Molekularna biologija i fiziologija
Volonterski rad i učešće na naučno-populacionim dešavanjima
• Evropska noć istraživača, FENS, Festival nauke, konferencija ''Zauvek radoznali – Naukom za budućnost'', Dan nauke, Nedelja svesti o mozgu
• Radionica Centra za promociju nauke ''Kako komunicirati savremenu nauku?''
Istraživačka interesovanja
Autoimunske bolesti, dijabetes tipa 1, regulatorne T ćelije, aril-ugljovodonični receptor i njegova modulacija novosintetisanim ligandima, urođene limofidne ćelije, imunitet creva i njemu pridružene limfoidne strukture, kao i imunološkii značaj mikrosredine creva.
Članstva
• Društvo imunologa Srbije (DIS)
• Mlada evropska federacija imunoloških društava (yEFIS)
- Klub mladih imunologa Srbije (KMIS)
• Srpsko društvo za molekularnu biologiju (MolBioS)
• Biohemijsko društvo Srbije (BDS)
Inflamacija je odgovor na oštećenja i opasnost u organizmu i sastavni je deo istraživanja u imunologiji, ali i drugim naučnim disciplinama, jer se javlja kod brojnih patoloških stanja poput dijabetesa ili raka. Imunologija proučava odbrambene mehanizme organizma na ćelijskom i molekularnom nivou kod infektivnih bolesti, kao i poremećaje imunskog sistema u autoimunskim bolestima i alergiji. Modifikacija imunskog sistema je korisna u lečenju ovih bolesti. Ona se može vršiti farmakološkom modulacijom ili imunoterapijom, gde se koriste imunske ćelije ili njihovi aktivni molekuli. Istražuju se akutno-fazni proteini i potencijalni biološki markeri inflamacije uklјučeni u modifikaciju i integraciju signalnih puteva u cilјu predikcije i intervencije u bolestima.
IBISS koristi analitičke "kolačiće" (eng. "cookies") za analizu korišćenja sajta u cilju unapređenja korisničkog iskustva, klikom na "Prihvatam" dajete saglasnost za korišćenje kolačića.